1 C
Kraljevo
sreda, 19. mar. 2025.

Top 5 ove nedelje

Najnovije vesti

Okupacija Čehoslovačke 1968: Varšavski Pakt i Praško Proleće – Istorija, Zanimljivosti i Posledice

Burni dvadeseti vek doneo nam je brojne ratove i revolucije pa je tako upravo na današnji dan pre 56 godina izvršena invazija na Čehoslovačku od strane snaga Vršavskog pakta. Dana 20. avgusta 1968. godine, snage Varšavskog pakta, predvođene Sovjetskim Savezom, izvršile su invaziju na Čehoslovačku kako bi ugušile reformistički pokret poznat kao Praško proleće. Ovaj pokret, na čelu sa tadašnjim liderom Komunističke partije Aleksandrom Dubčekom, pokušao je da uvede političke i društvene reforme koje bi ublažile represivni komunistički režim. Reformatori su želeli da stvore „socijalizam s ljudskim licem“, što je uključivalo veće slobode govora, štampe i okupljanja, kao i decentralizaciju ekonomije.

Međutim, ove promene su bile doživljene kao pretnja sovjetskom uticaju u istočnoj Evropi. U noći između 20. i 21. avgusta, više od 200.000 vojnika i 2.000 tenkova iz Sovjetskog Saveza, Poljske, Mađarske, Bugarske i Istočne Nemačke prešlo je granice Čehoslovačke. Invazija je izvršena brzo i efikasno, bez značajnijeg otpora regularnih snaga Čehoslovačke, ali je naišla na masovni građanski otpor. Građani su organizovali proteste, postavljali barikade, i koristili grafite i plakate kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo.

Jedna zanimljivost je da je stanovništvo, uprkos ogromnom vojnom prisustvu, koristilo kreativne metode otpora, poput menjanja saobraćajnih znakova kako bi zbunili okupacione snage. Takođe, izuzetno simboličan čin desio se u septembru 1968. godine kada se student Jan Palah zapalio u znak protesta protiv okupacije, postajući simbol otpora.

Uprkos masovnom otporu, Varšavski pakt je uspeo da uspostavi kontrolu i prisilio Dubčeka da povuče reforme. Ova invazija ne samo da je zaustavila reforme u Čehoslovačkoj, već je i značajno uticala na budući razvoj političkih odnosa u istočnoj Evropi, utvrđujući pravilo da će Sovjetski Savez intervenisati svaki put kada je osećao da je njegov uticaj ugrožen.

Invazija je imala dugotrajne posledice, jer je usadila duboko nepoverenje prema Sovjetskom Savezu i Komunističkoj partiji, što je doprinelo kasnijem talasu revolucija 1989. godine.

Povezane vesti

[the_ad_group id="1161"]

Preporuke autora