Stenli Martin Liber, poznatiji kao Sten Li (Stan Lee), smatra se jednim od najuticajnijih stvaralaca u svetu američkih superheroja. Za vreme višedecenijske karijere, koja je počela još ranih 1940-ih, Li je sarađivao sa najpoznatijim crtačima (Džekom Kirbijem, Stivom Ditkom i drugima) i stvorio ključne Marvelove likove poput Spajdermena, Halka, Ajron Mena, Tora, Iks mena, F4 (Fantastična četvorka) i drugih. Iako je u početku želeo da postane pisac proze, prepoznao je da su stripovi efikasan i kreativan način da saopšti priče publici.
1. ZANIMLJIVOSTI O STENU LIJU
-
Ujak zaslužan za početak karijere
Zahvaljujući ujaku Robiju Solomonu, Sten je, sa svega 17 godina, počeo da radi u izdavačkoj kući Tajmli komiks (Timely Comics). Nije odmah bio scenarista – u početku je brisao tragove olovke na tablama, menjao mastilo, kuvao kafu i obavljao pomoćne poslove. -
Skromni počeci pod pseudonimom
Prvi tekst objavio je u stripu „Kapetan Amerika“ (#3, 1941), pod pseudonimom Sten Li (umesto ličnog imena Stenli Liber). U to vreme je, prema sopstvenim rečima, smatrao da bi pravo ime sačuvao za „ozbiljnu“ književnost, a pseudonim koristio za zabavu i stripove. -
Borac u Drugom svetskom ratu
Sten Li se 1942. godine pridružio vojsci SAD. Zvanično mu je određeno zvanje „dramaturg“ – pisao je priručnike za obuku, propagandne slogane i radio ilustracije za edukaciju vojnika, istovremeno razvijajući kreativnost i snalažljivost. -
„Marvelov metod“ rada
Sa rastom popularnosti Marvelovih stripova, Li je osmislio i popularizovao tzv. „Marvelov metod“, kojim je rasteretio obaveze pisanja kompletnih scenarija. On bi prvo napisao kratak sinopsis ili okvirnu priču, crtač bi zatim razradio scenu na tablama, a na kraju bi Sten Li dodavao dijaloge i komentare u oblačiće. -
Neobični potpis – „Ekscelzior!“
Još jedan Li-jev zaštitni znak jeste uzvik „Excelsior!“. Koristio ga je u kolumnama „Stenova govornica“ (Stan’s Soapbox) kako bi na duhovit i upečatljiv način pozdravio čitaoce i najavio nove dogodovštine Marvelovih junaka. Taj uzvik postao je deo Marvelovog identiteta. -
Cenzura i društvena angažovanost
Kada je 1971. u Spajdermenovom serijalu prikazan Hari Osborn kao zavisnik od droga, naišao je na problem zbog strogih cenzorskih pravila. Li se usprotivio zabrani, objavio epizodu bez odobrenja nadležne komisije i time doprineo slabljenju krute cenzure u stripovima. Takođe, redovno je putem stripa ukazivao na rasizam, netrpeljivost, drogu, socijalnu nepravdu i diskriminaciju, smatrajući da strip može biti ozbiljnije štivo od pukog zabavnog materijala. -
Kameo u filmovima
Pored rada na stripovima, Sten Li se često pojavljivao u kameo ulogama u Marvelovim filmovima. Bilo da je reč o kratkom pojavljivanju u ulozi prolaznika, vozača, poštara ili zabavnog lika sa jednom rečenicom, ova tradicija je postala simboličan omaž njegovom doprinosu Marvelovom univerzumu. -
Kuća slavnih
Tokom karijere nagrađen je brojnim priznanjima: primljen je u Kuću slavnih Vila Ajznera (1994) i Džeka Kirbija (1995), što je najveća čast u industriji američkih stripova. -
Neočekivana sudbina junaka
Li je učestvovao u kreiranju ili razvoju stotina likova, a zanimljivo je da je Spajdermen, koji je danas možda najprepoznatljiviji Marvelov heroj, isprva bio smatran rizičnom idejom. Tinejdžer sa problemima i moćima pauka u to vreme nije delovao kao siguran recept za uspeh, ali se ispostavilo suprotno. -
Duga karijera i kreativnost
Do kasnih godina života (preminuo je 2018. u 95. godini), Sten Li je bio aktivan: davao je intervjue, pisao uvodnike, učestvovao na konferencijama i festivalima širom sveta, zalagao se za kreativnu slobodu u stripu, a stalno je promovisao vrednosti i pristupačnost superheroja svima.
Sten Li je, zajedno sa saradnicima, uspeo da redefiniše superherojski žanr i stvori univerzum likova koji su do danas ostali globalno popularni. Oslanjajući se na ideju da se i junaci sa supermoćima bore sa životnim izazovima kao obični ljudi, približio je strip širokom auditorijumu. Njegovi likovi i priče nastavili su da se razvijaju kroz filmove, serije i druge medije, a Li-jeva zaostavština danas živi kao jedna od osnovnih polaznih tačaka savremene popularne kulture.
Istorijski događaji:
- 457. godine – Majorian je krunisan za cara Zapadnog rimskog carstva i priznat od pape Lava I. 🇮🇹
- 484. godine – Alarikh II je nasledio svog oca Eurika kao kralj Vizigota. 🇪🇸
- 1065. godine – Osvećena je Vestminsterska palata, koja je građena u periodu od 1045. do 1050. po nalogu kralja Edvarda Ispovednika. 🇬🇧
- 1768. godine – Taksin Veliki je krunisan za kralja novouspostavljenog kraljevstva Thongburi. 🇹🇭
- 1836. godine – Španija priznala nezavisnost Meksika, koji su španski konkvistadori osvojili 1526, razarajući državu Azteka. 🇲🇽
- 1846. godine – Ajova je postala 29. savezna država SAD. 🇺🇸
- 1869. godine – Vilijem Sempl iz Ohaija patentirao žvakaću gumu. 🇺🇸
- 1879. godine – U Škotskoj u udesu putničkog voza na liniji Edinburg-Dandi, koji se survao u reku kada je popustio most, poginulo 90 ljudi. 🇬🇧
- 1895. godine – U pariskom restoranu „Gran kafe“ braća Luj i Ogist Limijer organizovali prvu filmsku projekciju. Prikazani kratki filmovi o izlasku radnika iz fabrike, železničkoj stanici s putnicima i vozu koji juri. Dan rođenja kinematografije. 🇫🇷
- 1908. godine – U zemljotresu koji je razorio Mesinu, drugi po veličini grad na italijanskom ostrvu Sicilija, poginulo više od 75.000 ljudi. 🇮🇹
- 1920. godine – U krvi je ugušena Husinska buna, štrajk rudara rudnika Kreka. 🇷🇸
- 1942. godine – Japanski avioni u Drugom svetskom ratu bombardovali indijski grad Kalkutu. 🇮🇳
- 1943. godine – Nakon žestokih osmodnevnih urbanih borbi, kanadska 1. pešadijska divizija je zauzela italijanski grad Ortona. 🇨🇦🇮🇹
- 1948. godine – Tokom višemesečnih socijalnih nemira i nasilja u Egiptu ubijen premijer Nokrashi-paša. 🇪🇬
- 1950. godine – U Korejskom ratu, kineske trupe prešle 38. paralelu. 🇨🇳🇰🇷
- 1959. godine – U Vinči kod Beograda pušten u rad prvi nuklearni reaktor u Jugoslaviji. 🇷🇸
- 1962. godine – U Mozambiku, portugalskoj koloniji u Africi, osnovan Front za oslobođenje Mozambika, pod čijim je vođstvom zemlja nakon dugotrajne borbe stekla nezavisnost 1975. 🇲🇿
- 1966. godine – Kina izvršila petu nuklearnu probu. 🇨🇳
- 1968. godine – U napadu na aerodromu u Bejrutu, izraelski komandosi uništili 13 arapskih aviona. 🇮🇱🇱🇧
- 1973. godine – Američki predsednik Ričard Nikson potpisao Zakon o ugroženim vrstama. 🇺🇸
- 1974. godine – U zemljotresu koji je razorio sela u paкистанskoj planinskoj oblasti Karakorum poginulo oko 5.200 ljudi. 🇵🇰
- 1989. godine – Bivši prvi sekretar Komunističke partije Aleksander Duček izabran za predsednika parlamenta Čehoslovačke, vraćajući se nakon dve decenije na političku scenu. 🇨🇿
- 1989. godine – Litvanija postala prva država Sovjetskog Saveza u kojoj je uveden višepartijski politički sistem. 🇱🇹
- 1992. godine – Inflacija u Jugoslaviji postigla svetski rekord, 19.810,2% za tu godinu. 🇷🇸
- 1995. godine – Na Aerodromu „Beograd“ sletele tri transportera NATO s trupama iz sastava mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za Bosnu i Hercegovinu. 🇷🇸
- 2000. godine – Vlada Crne Gore usvojila Platformu za redefinisanje odnosa Srbije i Crne Gore na osnovu koje bi te dve federalne jedinice Jugoslavije trebalo da postanu suverene i nezavisne države. 🇲🇪🇷🇸
- 2001. godine – Evropska unija objavila spisak organizacija koje se smatraju terorističkim, posebno navodeći radikalne baskijske separatiste, i grupe u Severnoj Irskoj i Srednjem istoku. 🇪🇺
- 2003. godine – U Srbiji održani vanredni parlamentarni izbori. Tadašnja vladajuća Demokratska stranka osvojila svega 37 (od 250) poslaničkih mesta, dok su najviše poslaničkih mesta osvojile opozicione Srpska radikalna stranka (82) i Demokratska stranka Srbije (53). 🇷🇸
- 2011. godine – Delujući na osnovu informacije da kurdski borci prelaze granicu u pokrajini Sirnak, dva turska aviona F-16 greškom otvorili vatru na grupu seljaka, ubivši 34 osobe. 🇹🇷🇸🇾
Rođenja:
- 1856. godine – Woodrow Wilson, američki političar i pravnik, 28. predsednik SAD. (prem. 1924) 🇺🇸
- 1865. godine – Felix Vallotton, švajcarsko-francuski slikar. (prem. 1925) 🇨🇭🇫🇷
- 1899. godine – Miroslav Feldman, hrvatski književnik i lekar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe. (prem. 1976) 🇭🇷
- 1903. godine – John von Neumann, mađarsko-američki matematičar, fizičar i naučnik. (prem. 1957) 🇭🇺🇺🇸
- 1908. godine – Evgeny Vuchetich, ruski vajar. (prem. 1974) 🇷🇺
- 1922. godine – Stan Lee, američki strip scenarista, urednik, izdavač, producent i glumac. (prem. 2018) 🇺🇸
- 1932. godine – Manuel Puig, argentinski književnik, dramaturg i scenarista. (prem. 1990) 🇦🇷
- 1933. godine – Živorad Žika Lazić, srpski scenarista, književnik i novinar. (prem. 2009) 🇷🇸
- 1934. godine – Maggie Smith, engleska glumica. (prem. 2024) 🇬🇧
Smrti:
- 1650. godine – Bartol Kašić, hrvatski pisac i lingvista. (rođ. 1575) 🇭🇷
- 1694. godine – Mary II od Engleske, engleska kraljica. (rođ. 1662) 🇬🇧
- 1703. godine – Mustafa II, turski sultan. (rođ. 1664) 🇹🇷
- 1919. godine – Johannes Rydberg, švedski fizičar. (rođ. 1854) 🇸🇪
- 1925. godine – Sergei Yesenin, ruski pesnik. (rođ. 1895) 🇷🇺
- 1937. godine – Maurice Ravel, francuski kompozitor. (rođ. 1875) 🇫🇷
- 1945. godine – Theodore Dreiser, američki pisac. (rođ. 1871) 🇺🇸
- 1947. godine – Viktor Emanuel III, italijanski kralj. (rođ. 1869) 🇮🇹
- 1959. godine – Ante Pavelić, hrvatski ustaški političar. (rođ. 1889) 🇭🇷
- 1984. godine – Sam Peckinpah, američki filmski režiser i scenarista. (rođ. 1925) 🇺🇸
- 1986. godine – Andrei Tarkovsky, ruski reditelj. (rođ. 1932) 🇷🇺
- 1997. godine – Čedomil Veljčić, filozof i jedan od najznačajnijih predstavnika jugoslovenskog budizma. (rođ. 1915) 🇷🇸
- 2005. godine – Stevo Žigon, srpski glumac i reditelj. (rođ. 1926) 🇷🇸
- 2010. godine – Athina Boyadji, jugoslovenska i makedonska maratonka u plivanju. (rođ. 1944) 🇲🇰
- 2012. godine – Božidar Petrović, srpski arhitekta i redovni profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. (rođ. 1922) 🇷🇸
- 2015. godine – Lemmy Kilmister, frontmen i basista rock sastava Motörhead. (rođ. 1945) 🇬🇧
- 2016. godine – Debbie Reynolds, američka glumica. (rođ. 1932) 🇺🇸
Praznici i dani sećanja:
- Sveti svštenomučenik Eleuterije
- Prepodobni Pavle
- Nevina dečja mučenica, Mladenci, Kamila
- Zul Hijđe (Zu-l Hidždže)
- Tevet