12 C
Kraljevo
subota, 22. mar. 2025.

Top 5 ove nedelje

Najnovije vesti

Na današnji dan, 12. januar

Đorđe Vajfert (15. jul 1850, Pančevo – 12. januar 1937, Beograd) bio je jedan od najuticajnijih industrijalaca, ekonomista i dobrotvora Srbije. Njegov život obeležila su pionirska dostignuća u privredi, doprinosi u oblasti rudarstva i bankarstva, ali i velika humanost i ljubav prema kulturi i nauci.

Rani život i obrazovanje

Rođen u imućnoj porodici industrijalaca, Vajfert je detinjstvo proveo u Pančevu, tadašnjem delu Austrijskog carstva. Obrazovanje je započeo u rodnom gradu, a nastavio ga u Budimpešti i Vajenštofenu pored Minhena, gde je završio prestižnu pivarsku školu. Po povratku u Beograd 1872. godine, Vajfert je preuzeo porodičnu pivaru i modernizovao je, čime je započeo svoju uspešnu poslovnu karijeru.

Industrijska i ekonomska dostignuća

Vajfert je bio pionir modernog rudarstva u Srbiji. Kupio je i modernizovao rudnike u Kostolcu, Boru i Svetoj Ani, dok je deo svoje zarade usmerio u otvaranje pivara u Sremskoj Mitrovici i Nišu. Kao guverner Narodne banke Srbije i Kraljevine SHS, bio je ključan u stabilizaciji dinara i transformaciji banke u emisionu ustanovu.

Tokom Prvog svetskog rata, premeštanjem trezora Narodne banke u Marsej, Vajfert je osigurao kontinuitet rada banke i očuvanje nacionalnih rezervi.

Dobrotvorni rad i nasleđe

Vajfert je bio veliki dobrotvor. Osnovao je fond „Kralj Stevan Dečanski“ za pomoć gluvonemoj deci, donirao sredstva za osnivanje bolnica, škola i crkava, te poklonio numizmatičku zbirku Beogradskom univerzitetu. Takođe, finansirao je zgradu Srpske akademije nauka i umetnosti i mnoge druge kulturne projekte.

Posebno se istakao tokom ratnih godina, donirajući sredstva za hleb siromašnima i pomažući srpskoj vojsci tokom Srpsko-turskog rata.

Lični život i priznanja

Đorđe Vajfert nije bio član nijedne političke partije, ali je svojim uticajem često doprinosio smirivanju političkih sukoba. Bio je počasni guverner Narodne banke, nosilac brojnih ordena, uključujući Orden Svetog Save i Karađorđevu zvezdu.

Njegovo ime danas nosi ulica u Beogradu, a njegov lik krasi novčanicu od 1000 dinara i kovanicu od 20 dinara. Vajfert je sahranjen u Pančevu, gde su njegovi posmrtni ostaci položeni na katoličkom groblju pored Crkve Svete Ane koju je finansirao.

Nasleđe koje traje

Đorđe Vajfert je ostao zapamćen kao najveći industrijalac svog vremena, ali i kao čovek velikog srca. Njegov doprinos industriji, bankarstvu i kulturi Srbije i danas služi kao primer vizije i nesebičnosti.


Događaji

  • 475 – Vizantijski car Zeno bio je primoran da pobegne iz Konstantinopolja, dok je njegov general Vasilisk preuzeo vlast nad carstvom. 🇬🇷
  • 812 – Vizantijski car Mihail I Rangabe i franački car Karlo Veliki potpisali su mir u Ahenu, čime su srpske zemlje podeljene između Vizantije i Franačkog carstva, što će kasnije postati granica između istočnog i zapadnog hrišćanstva. 🇬🇷🇫🇷
  • 1528 – Gustav I Vasa krunisan za kralja Švedske. 🇸🇪
  • 1554 – Bainaung iz dinastije Taungu krunisan za kralja Burme, čime je započeo širenje najvećeg carstva u istoriji jugoistočne Azije. 🇲🇲
  • 1616 – Francisco Caldeira Castelo Branco osnovao grad Belem u Brazilu. 🇧🇷
  • 1848 – U Palermu je izbio ustanak protiv Kraljevstva Dve Sicilije. 🇮🇹
  • 1866 – Osnovano Kraljevsko vazduhoplovno društvo u Londonu. 🇬🇧
  • 1872 – Johan IV krunisan za cara Etiopije u Aksumu, prvom krunisanju u tom gradu nakon više od 200 godina. 🇪🇹
  • 1873 – Uveden srpski dinar kao nacionalna valuta, čime je ukinuta upotreba stranih kovanica. 🇷🇸
  • 1879 – Početak Anglo-Zulu rata u južnoj Africi. 🇿🇦
  • 1906 – Početak carinskog rata između Srbije i Austrougarske. 🇷🇸🇦🇹
  • 1916 – U operativnom dnevniku Treće austrijske armije zabeleženo da je vojska nesposobna za dalje borbe kod Mojkovca, dok crnogorska vojska pruža otpor kako bi zaštitila povlačenje srpske vojske. 🇲🇪
  • 1918 – Srpska vojska ulazi u Zemun i završava vladavinu Habsburške monarhije u tom gradu. 🇷🇸
  • 1932 – Hettie Caraway izabrana za prvu ženu senatora u SAD. 🇺🇸
  • 1940 – Kraljevina Jugoslavija i Mađarska potpisale Pakt o večnom prijateljstvu. 🇷🇸🇭🇺
  • 1963 – Kenija postaje nezavisna država u okviru Britanskog Komonvelta, a godinu dana kasnije postaje republika. 🇰🇪
  • 1964 – Zanzibarska revolucija zbacuje s vlasti sultana i proglašava republiku, koja se kasnije ujedinjuje sa Tanganyikom u Tanzaniju. 🇹🇿
  • 1970 – Završetak građanskog rata u Biafri u Nigeriji, sa milion i po poginulih. 🇳🇬
  • 1998 – Štrajk GSP Beograda – prvi put u istoriji nijedno vozilo nije izašlo na ulice, štrajk je trajao šest dana. 🇷🇸
  • 2010 – Zemljotres na Haitiju sa preko 316.000 žrtava. 🇭🇹
  • 2016 – Bombaški napad u Istanbulu kod Plave džamije, gde je poginulo 10 osoba, uključujući devet nemačkih turista. 🇹🇷

Rođenja

  • 1628 – Šarl Pero, francuski pisac i akademik. 🇫🇷 (prem. 1703)
  • 1852 – Žozef Žofr, francuski maršal. 🇫🇷 (prem. 1931)
  • 1873 – Spiridon Luis, grčki maratonac, pobednik Prvih olimpijskih igara 1896. godine. 🇬🇷 (prem. 1940)
  • 1876 – Džek London, američki pisac. 🇺🇸 (prem. 1916)
  • 1878 – Ferenc Molnar, mađarski pisac i dramaturg. 🇭🇺 (prem. 1952)
  • 1893 – Herman Gering, nemački političar, pilot i vojni zapovednik, najbliži Hitlerov saradnik. 🇩🇪 (prem. 1946)
  • 1899 – Paul Herman Miler, švajcarski biohemičar, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1948. 🇨🇭 (prem. 1965)
  • 1903 – Igor Kurčatov, sovjetski nuklearni fizičar. 🇷🇺 (prem. 1960)
  • 1906 – Emanuel Levin, francuski filozof. 🇫🇷 (prem. 1995)
  • 1910 – Luiza Rajner, nemačko-američko-britanska glumica. 🇩🇪🇺🇸🇬🇧 (prem. 2014)
  • 1922 – Tatjana Arambašin Slišković, hrvatska književnica, novinarka i prevodilac. 🇭🇷 (prem. 2009)
  • 1928 – Rut Braun, američka muzičarka i glumica. 🇺🇸 (prem. 2006)
  • 1929 – Alaster Makintajer, škotski filozof. 🏴
  • 1933 – Isidoro Blajsten, argentinski književnik. 🇦🇷 (prem. 2004)
  • 1944 – Džo Frejzer, američki bokser. 🇺🇸 (prem. 2011)
  • 1949 – Haruki Murakami, japanski pisac. 🇯🇵
  • 1949 – Otmar Hicfeld, nemački fudbaler i fudbalski trener. 🇩🇪
  • 1951 – Kirsti Ali, američka glumica. 🇺🇸 (prem. 2022)
  • 1951 – Raš Limbo, američki radijski voditelj i politički komentator. 🇺🇸 (prem. 2021)
  • 1956 – Nikolaj Noskov, ruski muzičar. 🇷🇺
  • 1960 – Dominik Vilkins, američki košarkaš. 🇺🇸
  • 1967 – Blančard Rajan, američka glumica. 🇺🇸
  • 1968 – Bogoljub Mitić, srpski glumac, komičar i TV voditelj. 🇷🇸 (prem. 2017)
  • 1969 – Robert Prosinečki, hrvatski fudbaler i fudbalski trener. 🇭🇷
  • 1970 – Rejkvon, američki hip hop muzičar. 🇺🇸
  • 1974 – Melani Čizom, engleska muzičarka i glumica, članica grupe Spice Girls. 🇬🇧
  • 1976 – Dragan Isailović, srpski fudbaler. 🇷🇸
  • 1982 – Pol-Anri Matje, francuski teniser. 🇫🇷
  • 1982 – Nemanja Supić, bosanskohercegovački fudbalski golman. 🇧🇦
  • 1987 – Naja Rivera, američka glumica, pevačica i model. 🇺🇸 (prem. 2020)
  • 1987 – Salvatore Sirigu, italijanski fudbalski golman. 🇮🇹
  • 1989 – Aksel Vitsel, belgijski fudbaler. 🇧🇪
  • 1989 – Branko Lazić, srpski košarkaš. 🇷🇸
  • 1990 – Nihad Đedović, bosanskohercegovački košarkaš. 🇧🇦
  • 1991 – Tina Krajšnik, srpska košarkašica. 🇷🇸
  • 1991 – Piksi Lot, engleska muzičarka i glumica. 🇬🇧
  • 1992 – Dragoljub Srnić, srpski fudbaler. 🇷🇸
  • 1992 – Slavoljub Srnić, srpski fudbaler. 🇷🇸
  • 1993 – Zejn Malik, engleski muzičar. 🇬🇧
  • 1994 – Emre Džan, nemački fudbaler. 🇩🇪
  • 1995 – Alesio Romanjoli, italijanski fudbaler. 🇮🇹
  • 1996 – Ela Henderson, engleska muzičarka. 🇬🇧

Smrti

  • 1519 – Maksimilijan I Habsburški, car Svetog rimskog carstva. 🇦🇹 (rođ. 1459)
  • 1665 – Pjer Ferma, francuski matematičar, poznat po Fermatovom teoremu. 🇫🇷 (rođ. 1601)
  • 1937 – Đorđe Vajfert, srpski privrednik i dobrotvor. 🇷🇸 (rođ. 1850)
  • 1976 – Agata Kristi, engleska književnica, poznata po kriminalističkim romanima. 🇬🇧 (rođ. 1890)
  • 1977 – Anri Žorž Kluzo, francuski režiser i scenarista. 🇫🇷 (rođ. 1904)
  • 2002 – Sajrus Vens, državni sekretar SAD. 🇺🇸 (rođ. 1917)
  • 2003 – Moris Gib, engleski muzičar i član grupe Bee Gees. 🇬🇧 (rođ. 1949)
  • 2004 – Olga Ladiženskaja, ruska matematičarka. 🇷🇺 (rođ. 1922)
  • 2009 – Dragan Savić, srpski autor stripova, karikaturista, slikar i novinar, jedan od osnivača lista „Ošišani jež“. 🇷🇸 (rođ. 1949)
  • 2019 – Slavoljub Đukić, srpski novinar i publicista. 🇷🇸 (rođ. 1928)
  • 2021 – Darija Pantić, srpska igumanija. 🇷🇸 (rođ. 1950)
  • 2021 – Bogdan Stanojević, rumunski glumac i političar srpskog porekla. 🇷🇴 (rođ. 1958)

Povezane vesti

[the_ad_group id="1161"]

Preporuke autora