Sahrana Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina, održava se danas, 7. septembra, u Beogradu. Njegov kovčeg je od ranog jutra izložen u Crkvi Svetog apostola Luke, dok je sahrana na Topčiderskom groblju planirana za poslepodnevne sate.
Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u 84. godini u bolnici u Hagu, gde je služio kaznu doživotnog zatvora. Njegovo telo je 3. septembra dopremljeno u Srbiju avionom Vlade Srbije, a kovčeg, prekriven zastavom Srbije, iz aviona su preneli pripadnici Vojske Srbije.
Sahrana: Od Crkve Svetog Luke do Topčiderskog groblja
Kovčeg sa telom Ratka Mladića izložen je od 7 časova u Crkvi Svetog apostola Luke u Košutnjaku, gde građani, nekadašnji saborci i članovi porodice odaju poštu i izjavljuju saučešće.
Prema najavi Srpske pravoslavne crkve, opelo u podne služiće patrijarh srpski Porfirije. Nakon crkvenog obreda, pogrebna povorka trebalo bi da krene ka Topčiderskom groblju, gde će Mladić biti sahranjen u porodičnoj grobnici pored ćerke Ane.
Na prilazima crkvi od jutra se okupljaju građani, a domaći mediji izveštavaju i o organizovanom dolasku ljudi iz drugih delova Srbije i Republike Srpske. Događaj prati veliki broj domaćih i stranih novinarskih ekipa.
Vučić neće prisustvovati sahrani
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da neće prisustvovati sahrani Ratka Mladića, navodeći da u ponedeljak i utorak ima ranije dogovorenu zvaničnu posetu predsednika Uzbekistana Šavkata Mirzijojeva.
Vučić je rekao da je razgovarao sa porodicom Mladić i da je njihovo pravo da odluče kako će organizovati sahranu, dodajući da je država učinila ono što je potrebno da događaj protekne „dostojanstveno“.
Ministar pravde Nenad Vujić, koji je bio i u avionu kojim su Mladićevi posmrtni ostaci prevezeni iz Holandije u Srbiju, rekao je da porodica ima pravo na dostojanstvenu sahranu i da će Srbija to omogućiti.
Vujić je prethodno govorio o mogućnosti državnih i vojnih počasti, ali formalna državna sahrana nije potvrđena.
Podeljene reakcije u Srbiji
Odnos prema sahrani Ratka Mladića ponovo je pokazao duboke podele u srpskom društvu.
Ministar turizma i omladine Husein Memić izjavio je da neće prisustvovati sahrani i podsetio da je Mladić osuđen pred međunarodnim sudom. Bošnjačko nacionalno vijeće ocenilo je da najave državnih počasti šalju „opasnu poruku“ Bošnjacima u Srbiji.
Inicijativa mladih za ljudska prava ocenila je da su dopremanjem tela državnim avionom i učešćem državnih institucija zloupotrebljeni javni resursi. Ta organizacija tvrdi i da Mladić, nakon pravosnažne presude i gubitka vojnog čina, nije imao pravo na državne i vojne počasti.
Sa druge strane, deo stranaka i organizacija sa nacionalne desnice kritikovao je državni vrh zbog nedovoljnog prisustva. Pokret „Mi – snaga naroda“ Branimira Nestorovića zamerio je najvišim državnim funkcionerima što nisu prisustvovali komemoraciji Mladiću u Domu Vojske.
Aleksandar Vulin je prethodno otvoreno podržao državne počasti Mladiću i, odgovarajući na kritike iz Zagreba i Brisela, poručio da je Srbija „ponosna na svoje heroje“.
Republika Srpska: Odavanje počasti Mladiću
U Republici Srpskoj reakcije su u značajnoj meri drugačije od onih koje stižu iz Federacije Bosne i Hercegovine i većeg dela međunarodne zajednice.
Predsednik Republike Srpske Siniša Karan prisustvovao je komemoraciji u Domu Vojske Srbije u Beogradu, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Željkom Budimirom i ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Radanom Ostojićem.
U Banjaluci i drugim gradovima prethodnih dana organizovana su okupljanja i odavanje počasti Mladiću.
Članica Predsedništva BiH Željka Cvijanović ocenila je da se teško može izbeći utisak da je njegova smrt posledica nehumanog odnosa prema teško bolesnom čoveku, dok je Milorad Dodik posle Mladićeve smrti optužio međunarodni pravosudni sistem za način na koji je prema njemu postupano.
Tvrdnje porodice i pojedinih političara da je Mladić „ubijen u Hagu“ nisu potkrepljene dokazima. Međunarodni rezidualni mehanizam pokrenuo je standardnu proceduru utvrđivanja okolnosti smrti.
Sarajevo i Srebrenica: Presude ostaju deo istorijskog zapisa
Iz Federacije Bosne i Hercegovine i organizacija koje okupljaju žrtve i njihove porodice stižu potpuno drugačije poruke.
Predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je da pravosnažne presude ne mogu biti promenjene načinom na koji bilo ko doživljava Ratka Mladića.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ocenio je da Mladićeva smrt ne menja činjenice niti odgovornost utvrđenu presudama međunarodnih sudova.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić naglasio je nakon Mladićeve smrti da ona ne menja ono što se dogodilo niti istorijski zapis o zločinima za koje je osuđen.
Ratko Mladić je pravosnažno osuđen za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995, gde je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dečaka, kao i za progon, terorisanje stanovništva Sarajeva tokom višegodišnje opsade, uzimanje pripadnika UN za taoce i druge zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska: „Ovako sigurno neće u Evropu“
Među najoštrijim reakcijama iz regiona bile su poruke hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Plenković je ocenio da veličanje Mladića pokazuje izostanak suočavanja sa prošlošću i upozorio da bi odavanje najviših državnih počasti pravosnažno osuđenom ratnom zločincu bilo ravno tome da Srbija sama sebi zatvori vrata Evropske unije.
Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić izjavio je i da žali što Mladić nije osuđen za zločine počinjene tokom rata u Hrvatskoj.
Marta Kos otkazala posetu Srbiji
Najkonkretnija politička posledica stigla je iz Brisela.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je planiranu posetu Srbiji, navodeći da je glorifikacija Ratka Mladića nespojiva sa vrednostima na kojima se zasniva evropski put Srbije.
Kos je poručila da evropski put zahteva suočavanje sa prošlošću, istinsko pomirenje i poštovanje žrtava ratnih zločina.
Pre otkazivanja posete ocenila je da će način na koji će Srbija postupati povodom sahrane predstavljati „veoma važan test“ njenog evropskog puta.
Belgijski ministar spoljnih poslova Maxime Prévot takođe je kritikovao mogućnost odavanja državnih počasti, ocenjujući da bi takav postupak bio uvreda za žrtve i korak u suprotnom smeru od onoga što se očekuje od države kandidata za članstvo u EU.
Irski ministar za evropske poslove i odbranu Thomas Byrne izjavio je da bi državna sahrana bila neprihvatljiva, kao i odavanje počasti Mladiću od strane visokih državnih funkcionera.
Savet Evrope: Glorifikacija je uvreda za žrtve
Komesar Saveta Evrope za ljudska prava Michael O’Flaherty osudio je javno veličanje Ratka Mladića, uključujući izjave zvaničnika u Republici Srpskoj i Srbiji.
On je podsetio da glorifikacija pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca može predstavljati krivično delo prema zakonima Bosne i Hercegovine i da takav govor nije automatski zaštićen Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
O’Flaherty je pozvao vlasti da se suprotstave veličanju osuđenih ratnih zločinaca i zaštite prava žrtava.
Američki kongresmeni i senatori: Srbija pred testom
Uoči sahrane zajedničkim saopštenjem oglasili su se i američki senatori Jeanne Shaheen i Chuck Grassley, kao i kongresmen Keith Self.
Oni su podsetili da je Mladić pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici i druge zločine i ocenili da bi glorifikovanje njegove smrti od strane državnih institucija predstavljalo vređanje sećanja na žrtve i dodatno otežalo pomirenje na Balkanu.
Američki zvaničnici poručili su da će ponašanje Vlade Srbije u danima oko sahrane biti pažljivo praćeno.
Ujedinjene nacije: Presude su konačne
Ujedinjene nacije su posle Mladićeve smrti naglasile da su sudske činjenice utvrđene u njegovom slučaju konačne i da predstavljaju deo istorijskog zapisa.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izrazio je solidarnost sa žrtvama, preživelima i njihovim porodicama i ponovio osudu negiranja genocida u Srebrenici i glorifikacije osoba osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid.
Rusija kritikovala Haški tribunal
Za razliku od zapadnih država i međunarodnih institucija, rusko Ministarstvo spoljnih poslova posle Mladićeve smrti kritikovalo je postupanje međunarodnog tribunala, tvrdeći da je prema njemu postupano pristrasno i da mu nisu obezbeđena odgovarajuća prava i medicinski tretman.
Pravosnažna presuda Ratku Mladiću
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju osudio je Ratka Mladića 2017. godine na doživotni zatvor. Presuda je pravosnažno potvrđena 8. juna 2021. pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.
Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Sahrana u Beogradu tako je, više od tri decenije nakon rata u Bosni i Hercegovini, ponovo otvorila duboke političke i društvene podele oko odnosa prema ratnim zločinima, presudama međunarodnih sudova i načinu na koji se države regiona suočavaju sa ratnom prošlošću.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Još niko se nije javio. Budite prvi.
