Godina bez BITEF-a – kada kultura postane meta

BITEF je preživeo sve — raspad zemlje, sankcije, bombardovanje, tranziciju, pandemiju. Ali 2025. godine, prvi put, izgleda da ga neće biti. U 408. KUPEK-u razgovaram sa Ksenijom Đurović i Minjom Bogavac o tome kako je nestao festival koji je simbol umetničkog otpora.

Dejan Kožul
od
Dejan Kožul
Dejan Kožul je novinar, autor i voditelj emisije KUPEK – emisije koja traži ono što spaja: umetnost, kultura, muzika i priče iz svakodnevnog života koje govore...
132 prikaza
1 min čitanja
kupek
Ilustracija: Radio Sloboda / Željko Božović

U 58 godina postojanja BITEF je izdržao sve što je moglo da ga slomi – ratove, sankcije, bombardovanje, ekonomske krize i političke promene.
Ali, izgleda da nije uspeo da preživi ovo što danas zovemo „normalnim vremenima“.

Ove godine, po svemu sudeći, BITEF-a neće biti.
I upravo zato sam u KUPEK 408 razgovarao sa Ksenijom Đurović, producentkinjom BITEF-a, i Minjom Bogavac, dramaturškinjom koja je uz ovaj festival rasla.

Pokušali smo da razumemo kako je moguće da festival koji je uvek bio sinonim za umetničku hrabrost — nestane bez objašnjenja.
Da li je to samo pitanje budžeta, ili je reč o mnogo dubljoj krizi – krizi smisla, kulture i društva koje umetnost više ne prepoznaje kao vrednost?

Ksenija Đurović otvoreno govori o tome šta znači raditi u kulturi kad se finansije koriste kao oružje, dok Minja Bogavac podseća na to da je „BITEF bio i ostao dokaz da umetnost može da bude najjača politička opcija“.

Kroz ovaj razgovor, zapravo govorimo o mnogo širem pitanju – šta ostaje od društva kad mu se oduzme umetnost?

Podeli ovu epizodu
Vaše mišljenje nam je važno!