Stari most: skrivena istorija, propusti i sistemska nebriga

Drugi deo priče o Starom mostu na Ibru otkriva njegovu manje poznatu istoriju, dokumenta koja potvrđuju decenije nebrige i svedočenja odbornika o sistemskom urušavanju infrastrukture u Kraljevu. Emisija „Eho“ beleži kako se baština prenosi kroz vreme, ali i kako je institucije godinama ignorišu, dok građani ostaju bez odgovora da li je most danas bezbedan.

od
Sanja Petić
Sanja Petić donosi svežinu u tim Radija Sloboda. Iako je nova u svetu medija, njena radoznalost i brz napredak izdvajaju je kao veliko pojačanje. Kao geograf...
497 prikaza
4 min čitanja
Stari most: skrivena istorija, propusti i sistemska nebriga
Ilustracija: Radio Sloboda
  • Današnji Stari most je nastao od delova mosta kralja Aleksandra sa Save, premeštenih u Kraljevo posle rata.
  • Od 1945. godine nijedna ozbiljna sanacija nije sprovedena.
  • Grad je izdao dozvolu za rekonstrukciju 2022. godine, ali tri godine kasnije nijedan šraf nije zamenjen.
  • Infrastruktura je potpuno razorena, a novac ide na političke projekte.
  • Most bi trebalo privremeno zatvoriti dok se ne obavi rekonstrukcija.

Stari most preko Ibra, jedan od simbola Kraljeva, i dalje je u centru pažnje javnosti, kako zbog svog lošeg stanja, tako i zbog nedostatka zvaničnih informacija o njegovoj bezbednosti i rekonstrukciji. U petoj epizodi emisije „Eho“ Radio Slobode, Sanja Petić vodi slušaoce kroz istoriju mosta i praksu sistemskog zanemarivanja javne infrastrukture, uz svedočenja građana, odbornika i arhivsku građu.

Prvi prelaz preko Ibra u tadašnjem Karanovcu bila je obična skela iz 19. veka. Zatim je 1866. godine postavljen pontonski most, a 1885. drveni most sa naplatom prelaza, poznatom kao mostarina. Modernizacija je stigla 1930. godine, kada je otvoren gvozdeni most koji je predstavljao simbol napretka grada. Tokom Drugog svetskog rata most je oštećen, a 1944. u potpunosti srušen.

Današnji Stari most je svojevrsna konstrukciona jedinstvenost — njegov čelični deo potiče sa nekadašnjeg mosta kralja Aleksandra u Beogradu. Nakon rata, delovi tog mosta izvađeni iz Save premešteni su u Kraljevo i ugrađeni na postojeće betonske stubove. Upravo taj „beogradski“ deo, zajedno sa novijim saobraćajnim slojem, danas čini konstrukciju kroz koju svakodnevno prolaze hiljade ljudi.

Na pitanje koliko poznaju istoriju mosta, građani kažu da prelaze preko njega svakodnevno, ali priznaju da o njegovoj prošlosti znaju veoma malo.
„Znam da je posle Drugog svetskog rata donet iz Beograda, ali ništa detaljnije.“
„Most nije saniran decenijama, to svi vidimo.“

Prema podacima koje je Radio Sloboda dobio iz Istorijskog arhiva, Stari most poseduje glavni projekat rekonstrukcije iz 1984. godine, ali od tada nijedna ozbiljna sanacija nije sprovedena. Grad Kraljevo je 2022. godine izdao građevinsku dozvolu za rekonstrukciju mosta, ali ona je istekla posle godinu dana bez ijednog izvedenog radova.

Odbornik Narodnog pokreta Srbije Milan Vučetić ističe da problem prevazilazi samo ovaj most: „U Kraljevu je urušena infrastruktura u celini. Novac se preusmerava na politički korisne projekte, a ne na strateške potrebe. Most je samo jedan od primera sistemske nebrige i prikrivanja pogrešnog upravljanja.“

Odbornik stranke Srce Ivan Pantelić smatra da bi most trebalo privremeno zatvoriti: „Most nije bezbedan. Postoje drugi prelazi i rekonstrukcija mora da počne hitno.“

Podaci Ministarstva građevinarstva pokazuju da Srbija ima 70 visećih mostova, od kojih je 43 označeno za hitnu sanaciju, a 14 za rušenje. Kraljevo i Zaječar prednjače po broju problematičnih mostova, a samo jedan u oba grada ima potvrđenu bezbednost.

Stari most, kao deo nekadašnjeg puta Kraljevo–Kruševac, bio je u nadležnosti Puteva Srbije, ali sredstva za rekonstrukciju nisu obezbeđena. Još pre 15 godina postojala je mogućnost da se most obnovi uz finansijsku podršku Republike, ali do realizacije nikada nije došlo.

Prema rečima odbornika i aktivista, javne institucije godinama ne reaguju. „Most je simbol neodgovornosti i nebrige. Dok se čekaju stručne procene, građani prelaze preko konstrukcije koja je vidno dotrajala,“ kaže jedan od sagovornika.

Protesti građana, poput akcije „Pumpaj, pumpaj Ibar vodo“, potvrđuju nezadovoljstvo javnosti i potrebu za hitnim rešenjima. Aktivista Vladimir Marović smatra da most simbolizuje širu sliku:
„Problem mosta je istovremeno problem našeg poverenja u institucije. Bez transparentnosti i odgovornosti nema ni stvarne promene.“

Emisija završava jasnom porukom: Stari most je deo baštine koja nam je poverena. Njegovo stanje odražava naš odnos prema javnom prostoru i vrednostima koje ostavljamo budućim generacijama.

„Eho“ nastavlja sledećeg četvrtka, u potrazi za rešenjima i odgovorima institucija.

Podeli ovu epizodu
Vaše mišljenje nam je važno!