Na Terazijama u Beogradu u subotu, 19. septembra, održan je protest ekoloških organizacija koje zahtevaju moratorijum na rudarenje i preispitivanje svih ugovora koje je država zaključila u vezi sa istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina. Okupljeni su poručili da zaštita životne sredine i zdravlja građana mora biti prioritet, a skup je završen simboličnim podizanjem „crvene linije“.
Protest pod nazivom „Crvena linija – Jadar – Homolje – Rakita – Bobija…“ organizovali su Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS), Rendžeri istočne Srbije i udruženja „Ne damo Rogoznu“, „Zaječar protiv rudnika“ i „Ne damo Bobiju“.
Skup je počeo u 18 časova na platou kod Terazijske česme, gde su se okupili građani, predstavnici ekoloških udruženja i aktivisti iz različitih delova Srbije.
Moratorijum na rudarenje i preispitivanje ugovora
Centralni zahtev organizatora jeste uvođenje moratorijuma na sve ugovore koje je država zaključila u vezi sa istraživanjem i rudarenjem, dok se ne preispitaju njihov sadržaj i posledice po životnu sredinu i stanovništvo.
Predsednica SEOS-a Ljiljana Bralović ranije je izjavila da organizacija insistira na zaustavljanju istraživanja na više od 200 lokacija dok se ne utvrdi šta je država odobrila i kakve bi posledice pojedinačni projekti mogli da imaju.
Organizatori smatraju da je neophodno preispitati način na koji se upravlja prirodnim resursima Srbije, kao i uticaj planiranih rudarskih projekata na životnu sredinu i lokalne zajednice.
SEOS je saopštio i da je pripremio spisak zahteva za buduću vlast, dok je aktuelnoj vlasti sa protesta upućena poruka o postavljanju „crvene linije“ u zaštiti prirode i zdravlja građana.
Poruke sa Terazija: Zaštita prirodnih dobara i zdravlja građana
Među transparentima koje su okupljeni razvili našle su se i poruke „Požar će proći, zakon neće moći“ i „Šuma peva, šuma blista, peščara će da olista“.
Ove poruke odnose se na požare u Deliblatskoj peščari i pitanje budućeg korišćenja zemljišta zahvaćenog vatrom.
Ekološki aktivisti ukazali su na potrebu zaštite ovog područja i nakon rekultivacije zemljišta, izražavajući protivljenje mogućnosti da se opožarene površine kasnije koriste za druge projekte.
Na protestu su učestvovali predstavnici ekoloških organizacija iz više krajeva Srbije, među kojima su udruženja koja se protive pojedinim planiranim rudarskim projektima.
Među najavljenim govornicima bili su predsednica SEOS-a Ljiljana Bralović, Milena Orubović, predstavnik udruženja „Ne damo Rogoznu“ Saladin Begović, predstavnik udruženja „Zaječar protiv rudnika“ Bratislav Smičković, Aleksandar Manojlović iz udruženja „Ne damo Bobiju“ i profesor Biološkog fakulteta u Beogradu Imre Krizmanić.
Simbolično podignuta „crvena linija“
Na završetku protesta ekološki aktivisti i kandidati sa Studentske liste zajedno su simbolično podigli „crvenu liniju“ odbrane životne sredine i zdravlja građana.
Ovim činom organizatori su želeli da ukažu na granicu koju, prema njihovom stavu, država ne bi smela da pređe prilikom odlučivanja o korišćenju prirodnih resursa i odobravanju rudarskih projekata.
Ekološka udruženja poručila su da će pitanje rudarenja i zaštite prirode ostati među njihovim zahtevima upućenim budućoj vlasti.
Ministarstvo rudarstva: Obustavljanje istraživanja imalo bi ozbiljne posledice
Povodom protesta oglasilo se i Ministarstvo rudarstva i energetike, koje je osporilo zahteve ekoloških organizacija za obustavljanje geoloških istraživanja.
Ministarstvo je saopštilo da bi takva odluka mogla da ima pravne, ekonomske i društvene posledice, uključujući uticaj na radna mesta i razvoj privrede.
Iz Ministarstva su naveli da država ne zaključuje ugovore sa kompanijama o geološkim istraživanjima, već se pravo na istraživanje stiče rešenjem nadležnog organa, nakon sprovedenog upravnog postupka i provere zakonom propisanih uslova.
Prema stavu Ministarstva, zbog toga ne postoje ugovori o geološkim istraživanjima na koje bi se mogao uvesti moratorijum u obliku koji zahtevaju organizatori protesta.
Ministarstvo je istaklo i da odobrenje za geološka istraživanja ne podrazumeva automatski izdavanje odobrenja za otvaranje rudnika.
U saopštenju je navedeno da bi zaustavljanje istraživanja moglo da ugrozi više od 30.000 radnih mesta u rudarskom sektoru, kao i aktivnosti od značaja za energetiku, vodosnabdevanje i infrastrukturni razvoj.
Iz Ministarstva poručuju da se o svakom pojedinačnom projektu mora odlučivati na osnovu zakona, stručnih analiza, propisanih procedura i procene uticaja na životnu sredinu.
Ekološke organizacije, s druge strane, zahtevaju da se postojeći projekti i odluke o istraživanju preispitaju pre nastavka aktivnosti na terenu.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Još niko se nije javio. Budite prvi.






