Da li je MUP zarobljen i može li novi zakon da ga oslobodi?

Novi Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima, uprkos javnoj raspravi i više od 150 komentara organizacija civilnog društva, nije usvojio ključne predloge koji bi ograničili politički uticaj na policiju. Institut za istraživanje korupcije Kareja tvrdi da aktuelni tekst zakona ne pruža zaštitu ni građanima ni policijskim službenicima koji postupaju profesionalno i u skladu sa zakonom.

Radio Sloboda
Radio Sloboda je nezavisni radio iz Kraljeva, osnovan 2024. godine, sa misijom da spoji kvalitetan muzički program i pouzdano informativno izveštavanje. Program je namenjen širokoj publici...
2 min čitanja
Da li je MUP zarobljen i može li novi zakon da ga oslobodi?
Ilustracija: Radio Sloboda
  • Odbijeni svi predlozi Instituta Kareja.
  • Kritike se odnose na politički uticaj u MUP-u.
  • Nacrt, prema kritičarima, ne štiti profesionalne policajce.

Institut za istraživanje korupcije Kareja ocenio je da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije prihvatilo nijedan od 34 predloga koje je ova organizacija dostavila tokom javne rasprave o Nacrtu zakona o unutrašnjim poslovima.

Kako navode u saopštenju, iako je MUP obradio više od 150 komentara i sugestija, prihvaćeni su uglavnom predlozi manjeg značaja, dok su ključne primedbe odbijene.

Prema oceni Instituta, analiza rezultata alternativne javne rasprave, monitoring rada policije i podaci koje su analizirali bivši policijski inspektori ukazuju na snažan uticaj političke moći na funkcionisanje Ministarstva unutrašnjih poslova.

„Može se postaviti hipoteza: MUP je zarobljen?“, navodi se u tekstu.

Institut smatra da je u postojećim društveno-političkim okolnostima nerealno očekivati da sam MUP prepozna i ograniči političke uticaje kroz novi zakon. Kako tvrde, sporni nacrt ne sadrži mehanizme koji bi zaštitili policijske službenike koji odbiju nezakonite naloge ili se suprotstave narušavanju vladavine prava.

U saopštenju se navodi više slučajeva za koje ocenjuju da pokazuju odsustvo institucionalne zaštite i politički uticaj na policijske strukture. Među njima su:

• slučaj rušenja u Hercegovačkoj ulici;
• postupanje prema policijskim službenicima Slobodanu Milenkoviću i Dušanu Mitiću;
• povređivanje žandarma Lazara Babića;
• sankcionisanje policajaca zbog postupanja tokom incidenata u Novom Sadu;
• smrt Dalibora Dragijevića u Policijskoj stanici u Boru;
• povlačenje inspektora iz Udarne grupe Tužilaštva za organizovani kriminal;
• odbijanje postupanja po nalozima Tužilaštva u predmetu „Generalštab“.

Kako ocenjuju iz Instituta Kareja, ovakvi slučajevi ukazuju na postojanje „neformalnog sistema imuniteta“ za osobe koje imaju političku zaštitu.

„Jednima treba Zakon o unutrašnjim poslovima koji će ih štititi, a drugima zakon tome suprotan“, navodi se u saopštenju.

Dodaju da je raskol između interesa građana i interesa političkih struktura sve izraženiji, uz ocenu da čak ni „savršeni zakon“ sam po sebi ne bi mogao da reši problem bez šire društvene i institucionalne promene.

Podeli ovaj članak
Vaše mišljenje nam je važno!